Kako je zapravo izgledao Isus Hrist: Veštačka inteligencija otkriva moguće lice na osnovu Torinskog pokrova
Iako nema tačnih historijskih zapisa o tome kako je Isus Hrist izgledao, kroz stoljeća su ljudi pokušavali dočarati njegov lik. Sveti spisi ne pružaju detaljan opis njegove fizičke građe, osim sugestija da je imao bradu, što je bilo uobičajeno u to vrijeme, te da njegova kosa vjerovatno nije bila dugačka. Uprkos nedostatku preciznih informacija, freske, ikone i drugi umjetnički prikazi širom svijeta nastoje dočarati njegov izgled.
Nedavno je korištenje veštačke inteligencije, na temelju poznatog Torinskog pokrova, ponovno pokrenulo rasprave o tome kako je Isus mogao izgledati. Ova tehnologija pokušava prikazati lice čovjeka čiji se otisak, prema vjerovanju, nalazi na ovom svetom platnu.
Šta je Torinski pokrov?
Torinski pokrov je lanena tkanina duga četiri metra koja navodno prikazuje otisak tijela Isusa Hrista nakon raspeća. Ova relikvija već stoljećima dijeli javnost. Vjernici ga smatraju jednim od najvažnijih svetih predmeta kršćanstva, dok kritičari tvrde da je riječ o falsifikatu.
Prema kršćanskoj tradiciji, nakon Isusovog raspeća, Josif iz Arimateje je njegovo tijelo umotao u laneni pokrov i položio ga u grobnicu. Ova tkanina je stoljećima kasnije dospjela u posjed viteza Žofroa de Šarnija, koji ju je poklonio crkvi u Francuskoj. Iako ne postoje čvrsti dokazi o njenom postojanju prije 14. stoljeća, neki izvori tvrde da je slična relikvija, ili čak ista, nestala iz Konstantinopolja mnogo ranije.
Pokrov je kroz historiju često proglašavan za lažnu relikviju, pretrpio je oštećenja u požarima i bio premještan između crkava. Danas se čuva u Kapeli Svetog pokrova u Torinu.
Veštačka inteligencija i rekonstrukcija Isusovog lica
Nedavno je britanski medij “Daily Express” koristio napredni AI alat “Midjourney” kako bi, na temelju Torinskog pokrova, stvorio simulaciju lica Isusa Hrista. Ova slika prikazuje muškarca srednjih godina s dugom kosom i bradom, što je u skladu s tradicionalnim prikazima Isusa. Po ogrebotinama na licu, pretpostavlja se da je slika nastala neposredno prije njegovog raspeća.
Naučne kontroverze oko pokrova
Pokrov je predmet intenzivnih naučnih istraživanja. Tokom 1980-ih godina, testovi su pokazali da pokrov potiče iz srednjeg vijeka, ali kasnija istraživanja dovela su ove rezultate u pitanje. Naučnici su otkrili da je uzorak korišten u testiranju bio kontaminiran, što je otvorilo mogućnost da pokrov ipak datira iz Isusovog vremena.
Italijanski naučnik doktor Liberato de Karo koristio je novu metodu analize tkanine i zaključio da se pokrov podudara s uzorcima iz 1. vijeka nove ere, što dodatno podržava tezu da je riječ o autentičnoj relikviji. Također, pronađene su čestice polena s Bliskog istoka, što isključuje mogućnost da je pokrov nastao u Evropi.
Značaj pokrova u današnjem vremenu
Krajem 19. stoljeća, otkriće fotografije donijelo je novi uvid u ovu relikviju. Amaterski fotograf Sekundo Pije 1898. godine primijetio je da se na negativu pokrova jasno vidi lik muškarca, za kojeg katolici vjeruju da je Isus Hrist.
Iako je porijeklo Torinskog pokrova i dalje predmet rasprave među naučnicima, teolozima i istraživačima, ostaje činjenica da je ovaj artefakt jedan od najkontroverznijih i najzagonetnijih svetih predmeta u historiji.
