Kako pravilno izračunati maksimalan broj otkucaja srca: Savjet kardiologa za sigurno vježbanje
Poznati kardiolog nedavno je podijelio vrijedan savjet koji vam može pomoći da bolje razumijete svoje tijelo tijekom vježbanja. Radi se o jednostavnom izračunu: od broja 220 oduzmite svoju dob i dobit ćete maksimalan broj otkucaja srca koje biste trebali dosegnuti tijekom fizičke aktivnosti. Ovaj broj je ključan za sigurno vježbanje, posebno za osobe srednjih i starijih godina.
Značaj fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu
Tjelovježba je ključna za održavanje zdravlja, ali je važno da se izvodi s mjerom. Prof. dr. Petar Otašević, kardiolog i specijalist interne medicine, naglašava da iako je fizička aktivnost neophodna za zdrav način života, ona mora biti prilagođena individualnim mogućnostima. Osobe srednje i starije dobi trebale bi obaviti kardiološki pregled prije nego što se upuste u intenzivnije vježbanje, pogotovo u teretani. Na taj način mogu smanjiti rizik od srčanih problema poput infarkta ili srčanog zastoja.
Kako izračunati maksimalan broj otkucaja srca?
Jednostavan način za izračunavanje maksimalnog broja otkucaja srca tijekom vježbanja je da od 220 oduzmete broj svojih godina. Na primjer, ako imate 60 godina, vaš maksimalan broj otkucaja srca trebao bi biti oko 160 otkucaja u minuti. To je broj koji ne biste trebali prelaziti tijekom intenzivnog treninga, kako biste izbjegli nepotreban stres na srce.
Važnost kardiovaskularnih vježbi
Kardiovaskularne aktivnosti poput trčanja, vožnje bicikla, plivanja ili brzog hodanja imaju brojne prednosti za vaše zdravlje. Ove vježbe ne samo da poboljšavaju izdržljivost, već pomažu i u održavanju zdrave tjelesne težine i poboljšavaju rad srca i pluća. Kardiolog Otašević ističe da kardio vježbe, ako se pravilno izvode, pomažu u jačanju svih mišićnih grupa, uključujući srce, te povećavaju unos kisika u organizam, što vodi boljoj sagorijevanju masti.
Kardiološki pregled prije početka vježbanja
Za osobe starije od 40 godina, posebno one koje nisu fizički aktivne, preporučuje se obavljanje kardiološkog pregleda prije početka intenzivnog vježbanja. Pregled bi trebao uključivati mjerenje krvnog pritiska, EKG, ultrazvuk srca te laboratorijske analize kako bi se osiguralo da je tijelo spremno za tjelesne napore.
Zaključak
Redovna fizička aktivnost, poput kardiovaskularnih vježbi, može značajno poboljšati zdravlje srca i cjelokupnog organizma. Ipak, važno je slušati svoje tijelo i prilagoditi intenzitet vježbanja svojoj dobi i fizičkoj spremnosti. Kardiolog Otašević savjetuje da uvijek pazite na broj otkucaja srca i konzultirate se sa stručnjakom prije nego što se upustite u intenzivne fizičke aktivnosti. Na taj način možete osigurati sigurno i zdravo vježbanje, uz minimalan rizik po zdravlje.
