Nova istraživanja su pokazala da karotenoidi u voću i povrću mogu smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.
Činjenice
- Karotenoidi—prirodni spojevi prisutni u određenoj hrani, poput povrća—u manjim su količinama pronađeni kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću.
- Stručnjaci preporučuju da ljudi prioritetno konzumiraju povrće poput paradajza, žumanjka i suncokretovih sjemenki kako bi povećali unos karotenoida.
- Nekoliko mikronutrijenata u voću i povrću moglo bi smanjiti vaš rizik od Alzheimerove bolesti, pokazuje novo istraživanje.1
Više od 6,5 miliona Amerikanaca razvije Alzheimerovu bolest, pri čemu je više od sedamdeset posto ove grupe starije od 75 godina.3 Ova bolest mozga negativno utječe na pamćenje i kognitivne sposobnosti, čineći na kraju teškim obavljanje jednostavnih zadataka ili prisjećanje određenih uspomena.
Rizik od Alzheimerove bolesti povezan je s mnogim faktorima—genetikom, visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, pretilošću, zdravljem sna i socijalnim zdravljem.4 Pored navedenih faktora, ne bi trebalo zanemariti i ishranu.
Nova studija, s Virginia Tech Carilion School of Medicine, istražila je kako određeni aspekti ishrane djeluju na zdravlje mozga ljudi s Alzheimerovom bolešću. Tim istraživača otkrio je da su karotenoidi—mikronutrijenti u mozgu—pronađeni u manjim količinama kod osoba s dijagnozom Alzheimerove bolesti u poređenju s onima bez ove bolesti.1
Evo kako određeni izbori u ishrani mogu utjecati na mozak, kao i kako povećati unos ovog moćnog hranjivog sastojka u vašoj ishrani.
Potencijalna Povezanost Između Unosa Karotenoida i Rizika od Alzheimerove Bolesti
Nova studija potvrđuje da izbori u ishrani mogu utjecati na vjerovatnoću razvoja Alzheimerove bolesti.
Ovo potvrđuje ono što je ranija studija sugerisala u vezi s unosom određenog mikronutrijenta—karotenoida.
Prethodna, starija studija, nazvana The Rush Memory and Aging Project, koristila je godišnje evidencije o dijetalnom unosu 1.489 sudionika koji su bili umirovljeni ili živjeli u domovima za njegu kako bi analizirala potencijalne veze između prehrambenih navika i zdravlja mozga.5
Tim istraživača otkrio je da je unos karotenoida, ili prirodnih spojeva prisutnih u mnogim namirnicama, značajno povezan s nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.
Primjeri karotenoida koji su ocijenjeni u ovoj studiji uključuju beta-karoten (pronađen u šargarepi, lubenici, špinatu i slatkim krumpirima) i lutein (pronađen u žumanjku, vodenoj travi i pistacijama).
Nova studija je dublje istražila temu, analizirajući mikronutrijente “u mozgovima donatora s neuropatološki potvrđenom Alzheimerovom bolešću i neuropatološki potvrđenim odsustvom patologije”, rekla je C. Kathleen Dorey, Ph.D., profesorica na Virginia Tech Carilion School of Medicine and Research Institute i jedna od istraživača studije, za Health.
Drugim riječima, Dorey i njeni kolege uporedili su nivoe karotenoida u mozgovima osoba s bolešću i onih bez nje.
Otkrili su da su koncentracije određenih karotenoida u mozgu—posebno likopena, zeaksantina, luteina i alfa-tokoferola (vitamina E)—pronađene u manjim količinama kod osoba s dijagnozom Alzheimerove bolesti u poređenju s onima bez nje.
Prema Dorey, upala i oksidacija smatraju se dijelom razvoja Alzheimerove bolesti. Budući da su ovi “karotenoidi antioksidansi, antiinflamatorni agensi”, možda je to razlog zašto su primijećene razlike u koncentraciji.
“Ovo je prvi izvještaj o nivoima karotenoida u potvrđenim mozgovima Alzheimerove bolesti”, rekla je Dorey. “Karotenoidi mogu pomoći u minimaliziranju oštećenja izazvanih normalnim metabolizmom mozga, a ishrana bogata luteinom, zeaksantinom i likopenom (kao i općenito zdrava ishrana) može pomoći u održavanju našeg mozga u formi i dobro funkcioniranju.”
Kako Uključiti Više Karotenoida Koji Podržavaju Zdravlje Mozga u Vašu Ishranu
Vaša majka nije bila u krivu kada bi vas gnjavila da jedete više povrća. Ne samo da su povrće prepuno vitamina, minerala i vlakana, već su obično i izvor karotenoida.
“Samo 1 od 10 Amerikanaca zadovoljava svoje potrebe za povrćem, ovo istraživanje je još jedan razlog da dodate više povrća u svoju ishranu”, rekla je Toby Amidor, MS, RD, CDN, FAND nagrađivani nutricionistički stručnjak i autor najprodavanijeg kuharica Wall Street Journala, Up Your Veggies: Flexitarian Recipes for the Whole Family.
Na temelju ovih novih saznanja, izvori hrane bogati likopenom, zeaksantinom, luteinom i alfa-tokoferolom (vitaminom E) trebali bi naći mjesto na vašem tanjiru kako bi podržali zdravlje vašeg mozga.
Ako tražite specifične namirnice koje treba uključiti kako biste postigli taj cilj, evo nekoliko ideja
- Likopen: paradajz, lubenica, guava
- Zeaksantin: žuta kukuruz, žumanjci, narančaste paprike
- Lutein: vodena salata, žumanjci, kivi, pistacije
- Vitamin E: suncokretove sjemenke, bundeve, kikiriki
Ishrana za Podršku Zdravlju Mozga
Smjernice za Amerikance ne pružaju specifične ciljeve za unos karotenoida, ali sugeriraju da ciljaju na najmanje 3 obroka povrća i dva obroka voća dnevno.
Uključivanje proizvoda bogatih karotenoidima u vašu ishranu može pomoći tijelu da se opskrbi spojevima koji podržavaju zdravlje mozga.
“Važno je pokušati jesti raznolike vrste povrća”, rekla je Roxana Ehsani, MS, RD, CSSD, LDN, registrirana nutricionistica i certificirana sportska nutricionistica. “Važno je jesti raznobojno, jer svako povrće ima drugačiji nutritivni profil i nudi vam različit niz hranjivih tvari.”
Određeni prehrambene navike mogu pružiti okvir za unos više karotenoida u vašu ishranu.
Na primjer, slijediti MIND dijetu—dijetu koja kombinira mediteransku i DASH dijetu—može pomoći u usporavanju kognitivnog propadanja.
Među preporukama kao što su imati barem jedan obrok tjedno koji uključuje ribu i uživati u barem tri obroka cjelovitih žitarica dnevno, MIND dijeta naglašava konzumaciju povrća. Konkretno, potiče sudionike da jedu barem jedan obrok drugih povrća osim zelenog lisnatog i barem šest obroka zelenog lisnatog povrća tjedno.
Specifične smjernice za MIND dijetu su sljedeće:
- 3+ obroka dnevno cjelovitih žitarica
- 1+ obrok dnevno povrća (osim zelenog lisnatog)
- 6+ obroka tjedno zelenog lisnatog povrća
- 5+ obroka tjedno orašastih plodova
- 4+ obroka tjedno graha
- 2+ obroka tjedno bobica
- 2+ obroka tjedno peradi
- 1+ obrok tjedno nepržene ribe
Maslinovo ulje je izbor masti MIND dijeta, iako sigurno nije zajamčeni način za sprečavanje kognitivnog propadanja, pruža korisne smjernice prema konzumiranju više hrane koja potiče zdravlje mozga.
Svaki slučaj Alzheimerove bolesti je različit, i pojedinci bi trebali konsultovati zdravstvenog profesionalca kako bi razgovarali o svojim vlastitim okolnostima i potrebama u vezi s kognitivnom dugovječnošću.
“Neki procesi povezani s patologijom Alzheimerove bolesti mogu biti usporeni s karotenoidima, ali nemamo mjerilo koje bi nam omogućilo predviđanje je li to dovoljno da utječe na bolest”, rekla je Dorey.
Uzimajući u obzir ove nalaze, važno je napomenuti da ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Uvrštavanje raznovrsnih voća i povrća bogatih karotenoidima u svakodnevnu ishranu može imati pozitivan utjecaj na prevenciju Alzheimerove bolesti i općenito održavanje zdravog mozga.
Izvor: health
