Uticaj Hrane na Štitnu Žlijezdu: Namirnice koje Treba Izbjegavati
Štitna žlijezda ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja organizma, a pravilna ishrana može značajno uticati na njen rad. Nutricionistkinja Stojanka Stanojević otkriva koje namirnice mogu negativno uticati na rad štitne žlijezde i zašto bi osobe sa osjetljivom štitnom žlijezdom trebale izbjegavati određenu hranu.
Namirnice koje Ometa rad Štitne Žlijezde
Neka zeleno povrće, kao što su kupus, kelj i druga povrća iz porodice krstašica, može negativno uticati na štitnu žlijezdu, naročito kod osoba sa usporenim radom žlijezde. Osim povrća, tu spadaju i kikiriki, soja, proso i laneno sjeme. Ove namirnice, poznate kao strumogene namirnice, sadrže spojeve koji ometaju apsorpciju joda i mogu doprinijeti disbalansu u radu žlijezde.
Da li Treba Izbaciti Zeleno Povrće?
Stanojević objašnjava da, iako ovo povrće sadrži biološki vrijedne spojeve, kao što su sumporna jedinjenja, ne treba ga potpuno izbaciti iz ishrane. Najveći problem nastaje kada se konzumira svakodnevno u velikim količinama i u sirovom stanju. Umjesto toga, preporučuje se umjerena konzumacija i obrada kuhanjem, kako bi se smanjio potencijalni negativni uticaj.
Povrće Koje Može Podržati Rad Štitne Žlijezde
Određene vrste povrća mogu čak pomoći u održavanju zdravlja štitne žlijezde. Primjerice, šargarepa je bogata beta-karotenom, provitaminom vitamina A, koji je važan za imunitet. Krastavac sadrži vlakna i vitamine B grupe, dok plavi patlidžan ima antioksidativna svojstva u svojoj kori. Celer je također dobar izbor – korijen se koristi za pripremu jela, dok lišće i stabljike sadrže vitamin A, vitamine B grupe i vitamin C, što sve doprinosi zdravlju štitne žlijezde.
Bezglutenske Namirnice za Osobe sa Autoimunim Poremećajima
Kod osoba sa autoimunim poremećajima, poput Hašimotovog sindroma, često se javlja i osjetljivost na gluten. Nutricionistkinja Stanojević preporučuje da takve osobe razmotre bezglutenske žitarice, poput heljde, amaranta i kinoa, koje sadrže kvalitetne aminokiseline. Iako se bezglutenska ishrana ne mora u potpunosti usvojiti, prisustvo ovih namirnica može olakšati varenje i poboljšati rad štitne žlijezde.
Zaključak
Pravilna ishrana može značajno uticati na rad štitne žlijezde, a određene namirnice, ako se konzumiraju u velikim količinama i u sirovom stanju, mogu imati negativan uticaj. Preporučuje se balansiran unos zelenog povrća, kao i prilagođavanje ishrane u skladu sa individualnim potrebama, posebno kod osoba sa autoimunim oboljenjima.